utorak, 18.03.2008.
Eto mene nazad
Dragi moji blogeri....
Dugo vam se ne javljah, izašla sam malo iz štosa (ulijenila se), a i baš ne mislim na paniku.... Vidjela sam da mi je netko napisao o osobi na koju se mogu osloniti... Nažalost, nedavno sam izgubila jednu takvu osobu, svog anđela koji mi sad ne želi ni biti frend.... POZDRAV KARLITO!
Ne da mi se sad piskarati, nekako se odviknuh od smsanja i bloganja... No eto, dođoh vas pozdraviti...
I LOVE U ALL 
- 16:39 -
ponedjeljak, 15.10.2007.
Samo malo da se javim
Evo maloprije sam došla sa svog studentskog posla, radila sam čak 9 i pol sati budući da sam se morala revanširati kolegici... Negdje me oko 4 sata do kraja posla malo posjetila draga panična ataka, i baš sam si mislila popiti tableticu (iako sam ih već 3 strusila (po običaju)) no, ipak sam se uhvatila slaganja cigareta, nekog čišćenja i tako... Preživjela sam... A sad si idem skuhati jedan blagi Nes, 
zapalit pljugu 
i malo surfati... Ah, sutra popodne mi je Dan D... Fakultet - biti ili ne biti redovan student i nastaviti primati mirovinu (po mami) koja mi je dosta važna... Usput moram nazvati šeficu jer mi kasni plaća, a za par dana bi trebala doć i druga... Ajde da im nisam poslala ugovore na vrijeme još bih razumjela... A ovako 
: GDJE SU MOJE PARE???
Drži te mi fige dragi blogeri!
- 00:13 -
Komentari (11) - Isprintaj - #
četvrtak, 11.10.2007.
It's such a perfect day...
Oh it's such a perfect day,
I'm glad I spent it with you.
Oh such a perfect day,
You just keep me hanging on,
You just keep me hanging on.
Hm, vani pada kiša (al me uopće ne smeta), liječim prehladu, malo depresiju (koju onda opet nahranim kad se sjetim svih problemčića), opet se kefam sa svojim polu dečkom (hahaha) koji mi zna dić tlak na tisuću al svejedno...
Krenem pospremat, pa posremim jedan dio, pa mi se više ne da i sjednem za komp., a onda mi se ne da sjedit za kompom pa radim čučnjeve i tipkam, pa se opet uhvatim spremanja i tako ukrug...
No, sad uz šalicu čaja i blažene cigarete i Nemesis koji mi para zvučnike pišem ovaj post...
Evo nekoliko sretnih misli iz neke knjige koju sam maznula teti. 
ŽELIM TI TU SREĆU DA UVIJEK IMAŠ NEŠTO ŠTO MOŽEŠ DATI DRUGIMA: IZNENAĐENJE, PRIVRŽENOST, LJUBAV...
BIT ĆE TRENUTAKA KADA ĆE SE OD TEBE TRAŽITI MNOGO. ŽELIM TI HRABROST I IZDRŽLJIVOST I MUDROST KOJA TI JE POTREBNA!
ŽELIM TI SVE SAMO DOBRO, NO NAJVIŠE OD SVEGA ŽELIM TI HRABROST! ŠTO GOD DA SE DOGODI, VJERUJ U SEBE I NE PREDAJ SE!
NEKA TE SREĆA UVIJEK PRATI. NEKA TI SE VRATA NA KOJA KUCAŠ OTVARAJU – RAZOTKRIVAJUĆI ONO NEOČEKIVANO I DIVNO.
ŽELIM TI STVARI KOJE ĆE TVOJE SRCE OČARAVATI LJEPOTOM, RADOŠĆU I USHIĆENJEM. STVARI OD KOJIH ĆEŠ SE GLASNO SMIJATI, KOJE ĆE TE PROŽIMATI UZBUĐENJEM!
To bi bilo to za danas... Vidimo se opet!
- 18:18 -
srijeda, 10.10.2007.
Eto... sada smo ugrubo definirali što su panične atake... Izvor je jedan časopis.
C u again!
- 17:28 -
Panične atake i panični poremećaj br. 3
Slično paničnom poremećaju, mnogi uzroci mogu izazvati drugačije ozbiljnije promjene u ponašanju, koje se tada očituju kao gubitak nadzora nad dotadašnjim ponašanjem u uobičajenim okolnostima. Može se pojaviti uznemirenost, vikanje, čuđenje, depresija, razdražljivost, čak i napadačko ponašanje prema drugim osobama.
Liječnik može pomoći na puno načina: utvrditi uzrok poremećaja ponašanja od kojega patite vi, odnosno član vaše obitelji, te započeti adekvatnu terapiju. Mnogi od tih problema mogu biti samo privremeni ako su uzrokovani kakvim stresom. Liječnik će vam objasniti kako nije riječ o ozbiljnijem poremećaju i savjetovati kako ćete se ponašati u neizbježnim stresnim situacijama koje su dio života. Možda će vas uputiti na psihoterapiju ili povremena obiteljska savjetovanja.
Ako je bit problema psihička bolest, liječnik će vas izliječiti uz pomoć jednog ili više lijekova kojima se danas raspolaže. Ti lijekovi omogućuju popravljanje kemijske neravnoteže u mozgu koja je uzrokovala poremećaj ponašanja. Takvim se bolesnicima može pomoći i vratiti ih u normalan život, slično kako se dijabetičari oporavljaju pomoću antidijabetičkih lijekova.
Kad čovjek dugotrajno ima nekoliko simptoma ili promjena u ponašanju koji remete normalan život, to je znak da mu je potrebna liječnička pomoć. Ako na ovom popisu rnađtet 5-6 promjena koje vam se događaju u posljednjih godinu dana, ispričajte to svom liječniku:
- nesanica
- iznenadni gubitak apetita ili tjelesne težine
- nemir, nemogućnost sjedenja ili stajanja na miru
- povlačenje iz društva
- gubitak snage i motivacije
- osjećaj vlastite bezvrijednosti ili razmišljanja o samouništenju, kao i agresivno ponašanje
- osjećaj odbačenosti
- zanemarivanje vlastitog izgleda ili vlastitog doma
- sumanutosti, tj. lažna uvjerenja u nešto unatoč (za okolinu) jasnim dokazima kako to nije točno: npr. osoba vjeruje kako ljudi rade protiv nje i progone je i sl.
- Halucinacije: npr. osoba čuje (nepostojeće) glasove
- 17:26 -
Panične atake i panični poremećaj br. 2
U liječenju je važna psihoterapija – individualna, grupna ili obiteljska, te terapija lijekovima. Lijekovi mogu spriječiti ili smanjiti napade, a koriste se antidepresivi i druge vrste lijekova protiv anksioznosti. Uzimanje lijekova može biti dugotrajno jer se napadi često vraćaju kada se prestane s terapijom.
Panični poremećaj očituje se napadajima panike, tj. spontanim, naglim, neočekivanim napadajima intenzivnog straha ili užasa uz doživljavanje životne ugroženosti. Napadaji panike mogu se pojaviti svaki puta kada se nađete u određenoj situaciji, ili bez jasnog razloga neovisno o situaciji ili spletu okolnosti. Stoga su potpuno nepredvidivi. Mogu znatno smanjiti kvalitetu života bolesnika i njegove obitelji. Za vrijeme napadaja panike možete povjerovati da ste neizlječivo bolesni, da ćete umrijeti, poludjeti ili izgubiti kontrolu nad sobom. Napadaji panike obično traju nekoliko minuta, ali se još neko vrijeme nakon njihova prestanka možete osjećati napetima i uznemirenima. Neki ljudi koji boluju od paničnog premećaja mogu bolovati i od nekih drugih anksioznih poremećaja, kao što su agorafobija, obuzeto – prisilni poremećaj i depresija.
Tako otprilike trećina ljudi s paničnim premećajem također pati od depresije, iako toga nisu svjesni. Depresija može znatno pogoršati panični poremećaj i učiniti ga težim i dugotrajnijim. Zato je vrlo važno liječiti stanje koje je prisutno uz panični poremećaj. Uzrok paničnih napadaja je nepoznat. Ponekad se mogu pojaviti nakon važnih životnih događaja kao što je gubitak bliske osobe, razvoda braka ili gubitak zaposlenja. Međutim, ponekad je potpuno nejasno što ih je potaknulo. Vjeruje se da su panični napadaji posljedica neke neravnoteže u organizmu, odnosno promjena u kemijskoj ravnoteži tvari u mozgu zvanih neurotransmitori. Poznata je uloga serotonina – kemijskog spoja koji je zaslužan za dobro raspoloženje – u depresiji. Danas se vjeruje da je poremećaj serotoninskog sustava također važan činitelj i u nastanku paničnog poremećaja.
Panični poremećaj može se vrlo djelotvorno liječiti. Ponekad su dovoljni samo objašnjenje o razlozima nastanka simpotma i savjet liječnika, pa da se bolesnik osjeća bolje i da se simptomi ublaže. Dva su načina liječenja, lijekovima i psihoterapijom, koji se mogu primjenjivati zasebno ili u kombinaciji. Lijekovi su djelotvorni u 7 od 10 bolesnika. Lijek koji će vam liječnik propisati vjerojatno će biti jedan antidepresiv ili neka druga vrsta lijeka protiv anksioznosti. Često se kombiniraju dvije vrste lijekova u kombinaciji koja uspješnije pomaže u kontroli paničnih napadaja. Također se tim lijekovima ublažava i depresija koja često prati panični poremećaj. Kao pri uzimanju svih ostalih lijekova, možda ćete i pri uzimanju ovih lijekova imati neke neugodne simptome, ali oni su obično kratkotrajni i prolazni. U te neugodne posljedice uzimanja lijekova ubrajaju se pospanost, umor i pogoršanje simptoma nakon prestanka uzimanja lijeka. Postoji više različitih antidepresiva, a vaš liječnik će vam propisati jedan za koji smatra da će biti najpogodniji za vas. Da bi antidepresivi djelovali treba ih neprekidno uzimati najmanje 3 do 6 tjedana, a nakon toga ih treba nastaviti uzimati kako bi povoljno djelovanje lijeka potrajalo i kako se bolest opet ne bi vratila. Stoga ih uzimajte upravo onako kako vam je to liječnik preporučio. O liječenju treba odlučiiti stručnjak. Primjerice, vaš liječnik može odlučiti da je za vas najprikladnije kombinirano liječenje lijekovima i psihoterapija. Psihoterapija vam može pomoći da promijenite način mišljenja uslijed kojega dolazi do pojave simptoma paničnih napadaja i/ili ponašanje, te tako spriječiti pogoršanje iz blažeg stupnja poremećaja u teži.
Nekima će ljudima biti dovoljno samo kraće liječenje lijekovima ili psihoterapijom nekoliko tjedana. Nekima će pak trebati dugotrajnije liječenje tijekom godine dana i dulje. Osim spomenutih metoda liječenja korisne su i vježbe relaksacije te vježbe pravilnog disanja. Preporučuje se izbjegavati veće količine crne kave jer kofein može provocirati panični napad. Bez obzira na to koji lijek uzimate, važno je da ga uzimate sve dok liječnik ne odredi drugačije.
Najvažnije je da se uz pravilno liječenje panični poremećaj može uspješno svladati.
- 17:24 -
Panične atake i panični poremećaj br. 1
Napad panike se od paničnog poremećaja razlikuje po tome što su napadi panike spontani i neočekivani, barem u početku, dok je za panični poremećaj karakteristično da pacijenti predosjećaju kad će nastupiti napadaj i brinu se zbog sljedećeg napadaja.
Simptomi paničnog napada su: snažan strah ili užas, često su praćeni osjećajem nadolazeće propasti, lupanjem srca i ubrzanim pulsom, znojenjem, drhtavicom ili tresavicom, može se javiti osjećaj nedostatka zraka i gušenja, bol ili nelagoda u prsima, mučnina ili želučane tegobe, osjećaj vrtoglavice, ošamućenost ili nesvjestica, osjećaj nestvarnosti ili odvojenosti od sebe samog, strah od gubitka kontrole ili od ludila, strah od bolesti i smrti, mravci i trnci u tijelu, navale vrućine ili hladnoće. Kod svakog bolesnika ne moraju se javiti svi navedeni simptomi.
Panični napadi mogu se javljati u raznim anksioznim poremećajima: u paničnom poremećaju, raznim fobijama, posttraumatskom stresnom poremećaju, akutnom stresnom poremećaju.
Prisutnost ponavljanih, neočekivanih paničnih napada koji se javljaju barem jednom mjesečno, mogu se javljati i noću, zabrinutost oko mogućih posljedica napada – tipični su za panični poremećaj.
Napad panike definira se stoga kao iznenadni početak najmanje 4 od navedenih simptoma, koji moraju doseći vrhunac unutar 10 minuta, a obično se povuku unutar nekoliko minuta, tako da liječnik zapravo najčešće vidi pacijenta gotovo bez simptoma. Panični napadaji mogu se pojaviti i za vrijeme spavanja, te se iznenada budite u užasnom strahu.
Važno je zapamtiti da je panični poremećaj čest u populaciji, otprilike jedna od deset osoba doživjet će panični napadaj u određenom razdoblju svoga života.
- 17:14 -
utorak, 09.10.2007.
Start
Ovaj blog postoji ponajprije da bih skupila informacije od svih koji su imali ili imaju iskustva s paničnim atakama. Naravno pisat ću i kako se ja nosim s time. A jednog dana, frendica i ja mislimo izbaciti knjigu o tome (lagano je u izradi).
To bi zasad bilo to...
Do idućeg posta
- 23:01 -
